Historija Bosne Balkana i Bosnjaka

Historija drzava i naroda Balkana, povijesne teme, kontroverze pregled historije Srba, Hrvata, Bosnjaka analiza primarnih izvora franacki anali, de administrando imperio, Nestor ljetopis popa dukljanina povelje vladara i velmoza srednjovjekovna crkva bosanska Balkan history: wars. cultures history of Serbia Bosnia Croatia… historical topics

Historija srednjovjekovne bosanske drzave drustvo u srednjovjekonoj Bosni i pad Bosne pod Tursku vlast


Savjetujem svima koji nisu bas upuceni u historiju sr. Bosne da zapocnu sa ovom temom, ovdje cu skenirati cijelo poglavlje o Bosanskoj srednjovjekovnoj drzavi iz knjige “Historija Bosnjaka” autor:Mustafa Imamovic i pokusati poblize objasniti neke izvore koje ste mozda imali priliku vidjeti na ovome ili nekom drugom sajtu.

O upravljanju carstvom

De administrando imperio, djelo bizantijskog cara Konstantina Porfirogeneta u 10 vijeku. Djelo je posvetio svom sinu, da bi mu pomogao pri vladanju državom. Za Bosnu djelo je značajno jer je to prvi izvor u kojem se spominje Bosna i Bosanska država.

DAI predstavlja u historiografskoj literaturi skraćenicu za rukopis De administrando imperio bizantskog cara i pisca Konstantina VII Porfirogeneta. Razlog za ovakvu oznaku je uobičajen, kao i kod nastanka svih skraćenica, da se ne bi opterećivao tekst ponavljanjem dužeg naslova.

Sačuvani rukopis DAI nije imao svoj naslov i naziv, a kao De administrando imperio (skraćeno DAI) su ga nazvali naučnici koji su se njime koristili (Meursius 1611.). Na jugoistoku Evrope DAI je poznat u prevodu u dvije verzije: O upravljanju carstvom, koji prati dati naslov i Spis o narodima koji pokušava da prati suštinu rukopisa. Obzirom na didaktički karakter spisa u literaturi se svojstvo rukopisa daje formulacijom Traktat o narodima. I inače knjige i rukopisi u srednjem vijeku u brojnim slučajevima i kada imaju naslove oni su zapravo čitava prva rečenica. Zato ih struka kasnije, radi lakšeg korištenja skraćeno imenuje.

Ljetopis Popa Dukljanina

Ljetopis popa Dukljanina je srednjovjekovna hronika slavenskih vladara nastala u Baru u 12. vijeku.

Naziv Ljetopis popa Dukljanina je omiljen u literaturi. Njegova ispravnost je osporena činjenicom da u njemu godine karakteristične za ljetopis izostaju, pa je Nikola Radojčić predložio da se ovaj spis u kojem se nižu slavenski vladari i neke karakteristike iz njihovog života nazove Barski rodoslov. Historičari su skloniji da ovaj spis ipak nazovu ljetopisom, a ne rodoslovom jer on ima svu potrebnu ljetopisnu hronološku postupnost u izlaganju kao i drugi ljetopisi, osim navođenja godina. Inače sam autor ljetopisa navodi da se radi o spisu pod nazivom Kraljevstvo Slavena (Regnum Sclavorum).

Godine se u ljetopisu navode samo kao oznake koliko je koji vladar vladao, ali ne i povezano sa tekućim kalendarima, nego u stilu da je taj i taj vladar je vladao toliko godina. Na nekim mjestima ta je preciznost izražena čak i u mjesecima. Međutim, pokušaji da se te godine iskoriste u stvaranju preciznije hronologije nisu dali rezultate.

Dugo vremena smatralo se da je autor anonimni svećenik Barske nadbiskupije, a u posljednje vrijeme on se pokušava prepoznati u Grguru barskom.

Pitanje nastanka Ljetopisa popa Dukljanina svodi se na tri prijedloga. Prema prijedlogu Ferde Šišića on je nastao u drugoj polovini 12. vijeka, dok je Vladimir Mošin predložio sredinu 12. vijeka. Slavko Mijušković, koji odbacuje brojne segmente historiografskog utemeljenja spisa isti smatra književnošću kasnijeg vremena smiještajući njegov postanak u 14. vijek. Prva dva mišljenja su i dalje upotrebljivija među historičarima. Vladimir Mošin smatra da je posljednji navod u ljetopisu povezan sa sredinom 12. vijeka i da je to vrijeme kada je ljetopis nastao.

Motiv za pisanje ljetopisa većina istraživača prepoznaje u nastojanju barske nadbiskupije da dokaže veću starost od dubrovačke nadbiskupije te vezanost za zaleđe koje je predstavljalo prostor za egzistenciju nadbiskupije (ubiranje crkvene desetine). U uvodu autor motiv demonstrira željom mladeži bara da pročita priče o ratovima.

Original spisa, pisan ćirilicom u slavenskom jeziku nije očuvan. Sačuvane su četiri verzije (dva latinska i jedan italijanski tekst te hrvatska redakcija).

U skladu sa stavovima srednjovjekovne historiografije 12. vijeka autor Gote i Slavene smatra istim narodom, pa svoju historiju Slavena počinje doseljavanjem Gota u oblast bivše rimske pokrajine Prevalitana (Prevalis) u 5. vijeku (Gotomanija). Pri pisanju ljetopisa, autor se služio vokabularom svoga vremena, pa je vrijednosti svoga vremena prenosio duboko u prošlost koju je pisao. Otuda su slavenski vladari kraljevi od najstarijih vremena. Tako je i sa drugim karakteristikama i običajima koji su proizvoljno ugrađivani u prošlost.

Hronika sadrži katalog goto-slavenskih vladara od kraja 5. do sredine 12. vijeka. Kao historijski izvor uvodni dijelovi hronike u cjelini su nepouzdani, sasvim legendarni. Vjerodostojnost podataka koje ljetopis donosi za kasnije periode, naročito za razdoblje od sredine 10. do polovine 12. vijaka, a koji se odnose na stvaranje državnog središta u Duklji, u najvećoj mjeri potvrđuju i izvori druge provenijencije. Opravdano se kaže da je period autora spisa kao i period dvije generacije prije njega onaj prostor koji je autor mogao da sazna od savremenika, očeva i djedova. Mada kaže da je napisao samo ono što je čuo od drugih ili što je pročitao, u spisu su prepoznati čitavi dijelovi ranijih spisa koji su kompilatorski preuzimani i dorađivani. U ljetopis su ušli prerađeni dijelovi izgubljenih spisa – Knjižice o Gotima (Libellus Gothorum), Trebinjske hronike, “Hronike Duklje”, “Žitija sv. Vladimira” i drugi spisi. Ljetopis odražava kršćansku sredinu. Tako su svi vladari koji su bili protiv kršćanstva stradavali.

Literalno najuspješniji dio ljetopisa, pravi mali ljubavni roman, čini 36. poglavlje o životu, ljubavi i stradanju dukljanskog kralja Vladimira i njegove žene Kosare, kćerke makedonskog (bugarskog) cara Samuila. Kostur tog poglavlja predstavlja izgubljeno Žitije svetog Vladimira.

Ljetopis popa Dukljanina je značajno svjedočanstvo bogatog nasljeđa srednjovjekovne “južne primorske književnosti”. Ljetopis popa Dukljanina opisuje značajan period ranosrednjovjekovne historije jugoistočne Evrope. Svoje mjesto u ljetopisu našla je i ranosrednjovjekovna Bosna.

Kraljevstvo Slavena

Kraljevstvo Slavena je skraćeni naziv za djelo dubrovačkog benediktinca i historičara Maura Orbina. Puni naziv djela je Kraljevstvo Slavena danas iskrivljeno nazvanih Skjavoni (Il Regno degli Slavi hoggi corottamente detti Schiavoni). Ono je objavljeno u Pesaru 1601.

Kraljevstvo Slavena pisano je u duhu kasne renesanse i humanizma. Djelo daje historiju Slavena kao jedinstvene idealizirane narodnosne cjeline sa opisima junaštva, hrabrosti i podviga pojedinaca i grupa od najstarijih vremena do piščeva vremena. Radi se o svojevrsnoj pohvali slavenstva.

Orbin se koristio obimnom građom, na nekim mjestima do danas nesačuvanom, i bez obzira na što mu ponekad nedostaje akribije ono predstavlja značajno historiografsko djelo. Djelo je doživjelo brojne citate, korištenja, prevode dijelova i cjeline, kritike, nipodištavanja i potvrđivanja. Izuzetan značaj ima i za historiju srednjovjekovne Bosne. Kraljevstvo Slavena je 1603. bilo na Popisu zabranjenih knjiga a razlozi su nalaženi u korištenju nedopuštenih autora i njihvih djela.

Djelo je doživjelo i tri moderna prevoda i izdanja sa komentarima, njemačko, beogradsko i zagrebačko. Beogradsko izdanje iz 1968. urađeno je sa prevodom Zdravka Šundrice i komentarima Sime Ćirkovića, a zagrebačko izdanje iz 1999. urađeno je s prevodom Snježane Husić i uvodnom studijom Franje Šanjeka.

Bilinopoljska izjava

Bilinopoljska izjava je dokument u kojem su poglavari bosanske crkve, pred izaslanikom rimskog pape (Ivanom de Kazamarisom), izjavili da se odriču svoje hereze. Izjava je potpisana 8. aprila 1203. godine na Bilinom polju kod Zenice, a izjavu su potpisali: bosanski ban Kulin, dubrovački arhiđakon Marin, kao i sedam poglavara, uključujući “djeda” Dragiča i “goste” Ljubina i Dražetu. Poslije potpisivanja izjave, Ljubin i Dražeta su otišli ugarskom kralju Emeriku i pred njim 30. aprila položili zakletvu da će se držati odluka iz izjave. Ova izjava bila je samo formalnog karaktera, jer su se poglavari, uprkos potpisanoj izjavi, i dalje držali svoje vjere. Bilinopoljska izjava predstavlja značajan historijski izvor za poznavanje vjerskih i političkih prilika u srednjovjekovnoj Bosni.
Tekst izjave [uredi]

U ime vječnoga Boga, stvoritelja svega i otkupitelja ljudskoga roda, godine od njegova utjelovljenja 1203, šeste godine (pontifikata) gospodina pape Inoćenta III.

Mi, priori onih ljudi, koji smo se do sada na poseban način nazivali povlasticom kršćanskog imena na području Bosne, izabrani kao predstavnici svih, u ime sviju koji pripadaju bratstvu naše zajednice, u prisutnosti gospodina Ivana Casamarisa, kapelana vrhovnog svećenika i od Rimske crkve u Bosnu zbog toga poslanog, u prisutnosti gospodina bana Kulina, gospodara Bosne, obećajemo pred Bogom i njegovim svetima da ćemo ostati vjerni naredbama i zapovijedima svete Rimske crkve u životu i vladanju našem kao i da ćemo slušati i živjeti prema njezinim naredbama. Jamčimo u ime sviju koji pripadaju našoj zajednici i iz naših su mjesta, sa svim imanjima i stvarima, da nećemo nikada ubuduće slijediti opačinu krivovjerstva.

U prvom redu odričemo se raskola, zbog kojega smo ozloglašeni, i priznajemo Rimsku crkvu, našu majku, glavom svega crkvenog jedinstva; (obećajemo) da ćemo u svim našim mjestima, gdje se nalaze zajednice braće, imati bogomolje u kojima ćemo se kao braća zajednički sastajati da javno pjevamo noćne, jutarnje i dnevne časove. U svim ćemo crkvama imati oltare i križeve; knjige, kako Novog tako i Starog zavjeta, čitat ćemo kako to čini Rimska crkva. U svakom našem mjestu imat ćemo svećenike, koji moraju barem u nedjelje i na blagdane, prema crkvenim odredbama, čitati mise, slušati ispovijedi i davati pokore.

Pored bogomolja imat ćemo groblja, u kojima će se pokapati braća i došljaci ako ondje slučajno umru. Najmanje sedam puta na godinu primat ćemo iz ruku svećenika Tijelo Gospodnje, a to znači: na Božić, Uskrs, Duhove, Blagdan apostola Petra i Pavla, Uznesenje Djevice Marije, na njezino rođenje i na spomen Svih Svetih, koji se slavi prvog novembra.

Od Crkve određene postove obdržavat ćemo i čuvati ono što su naši stari mudro odredili. Žene, koje budu pripadale našoj družbi, bit će odijeljene od muškaraca kako u spavaonicama tako i u blagovaonicama, a niko od braće neće sam sa samom razgovarati, otkuda bi mogla proizaći zla sumnja. Niti ćemo unaprijed primati nekoga ili neku udatu, osim ako se uzajamnim sporazumom, obećavši uzdržljivost, oboje zajednički obrate.

Slavit ćemo svetačke blagdane određene od Svetih Otaca i nikoga, za kojega bismo sa sigurnošću znali da je manihejac ili neki drugi krivovjerac, nećemo primiti da s nama stanuje. I kako smo odijeljeni od ostalih svjetovnjaka životom i vladanjem, tako ćemo se također razlikovati odjećom, koja će biti zatvorena, neobojana (ne šarena), izmjerena do gležanja.

Od sada se nećemo nazivati kršćanima, kao do sada, nego braćo, da ne bismo, sebi pripisujući to ime, drugim kršćanima nanosili nepravdu. Kad umre učitelj, od sada za vazda, priori s vijećem braće, bojeći se Boga, izabrat će starješinu kojega treba potvrditi rimski prvosvećenik. I ako Rimska crkva bude htjela nešto dodati ili ublažiti, vjerno ćemo prihvatiti i obdržavati. Da ovo ima snagu za vazda, dokazujemo našim potpisom.

Dano kod rijeke Bosne, na mjestu koje se zove Bilino polje, 8. aprila (1203.).

Potpisujemo: Dragič, Ljubin, Dražeta, Pribiš, Ljuben, Radoš, Vladoš, ban Kulin, Marin arhiđakon dubrovački.

Zatim mi Ljubin i Dražeta po volji sve naše braće u Bosni i samoga bana Kulina, s istim gospodinom Ivanom kapelanom došavši k uzvišenom i najkršćanskijem kralju Ugarske, u prisutnosti samoga kralja i časnoga nadbiskupa kaličkog a i biskupa iz Pečuha i mnogih drugih zakleli smo se u ime svih da ćemo ono što smo ugovorili čuvati, i ako Rimska crkva bude htjela od nas nešto drugo, uvest ćemo po katoličkoj vjeri.

Učinjeno na Kraljevu ostrvu, 30. aprila 1203.

Izvor wiki

Za ostale manje vazne izvore kao sto su hronike i povelje posjetite

http://bs.wikipedia.org/wiki/Kategorija … ovne_Bosne

Ljetopis popa Dukljanina

viewtopic.php?f=9&t=183

http://montenegrina.net/pages/pages1/is … akcija.htm

http://montenegrina.net/pages/pages1/is … akcija.htm

http://montenegrina.net/pages/pages1/is … inskom.htm

De Administrando Imperio

Constantine VII Porphyrogenitus
(odabrana poglavlja)

http://montenegrina.net/pages/pages1/is … mperio.htm

Kraljevstvo Slovena-Orbini

http://www.scribd.com/doc/6004188/Mavro … vo-Slovena

Skenirano cijelo poglavalje o srednjovjekovnoj Bosanskoj drzavi iz knjige “Historija Bosnjaka” autor: Mustafa Imamovic

http://img574.imageshack.us/img574/1672/imam1.jpg

http://img696.imageshack.us/img696/1883/imam2.jpg

http://img195.imageshack.us/img195/4532/imam3.jpg

http://img819.imageshack.us/img819/1617/imam4.jpg

http://img339.imageshack.us/img339/6117/imam5.jpg

http://img6.imageshack.us/img6/8850/imam6.jpg

http://img571.imageshack.us/img571/1797/imam7.jpg

http://img843.imageshack.us/img843/2281/imam8.jpg

http://img820.imageshack.us/img820/7580/imam9.jpg

http://img411.imageshack.us/img411/3949/imam10.jpg

http://img340.imageshack.us/img340/9748/imam11.jpg

http://img149.imageshack.us/img149/6383/imam13.jpg

http://img254.imageshack.us/img254/9509/imam14.jpg

http://img715.imageshack.us/img715/4739/imam15.jpg

http://img23.imageshack.us/img23/5038/imam16.jpg

http://img716.imageshack.us/img716/1962/imam17.jpg

http://img687.imageshack.us/img687/8348/imam18.jpg

http://img526.imageshack.us/img526/318/imam19.jpg

http://img263.imageshack.us/img263/5955/imam20.jpg

http://img602.imageshack.us/img602/6164/imam21.jpg

http://img41.imageshack.us/img41/6237/imam22.jpg

http://img839.imageshack.us/img839/9720/imam23.jpg

http://img339.imageshack.us/img339/3308/imam24.jpg

http://img576.imageshack.us/img576/6972/imam25.jpg

http://img718.imageshack.us/img718/1986/imam26.jpg

http://img707.imageshack.us/img707/6805/imam27.jpg

http://img59.imageshack.us/img59/124/imam28.jpg

http://img204.imageshack.us/img204/7698/imam29.jpg

http://img525.imageshack.us/img525/1205/imam30.jpg

http://img204.imageshack.us/img204/5946/imam31.jpg

http://img695.imageshack.us/img695/8716/imam32.jpg

http://img137.imageshack.us/img137/1649/imam33.jpg

Sima Cirkovic, “Istorija srednjovekovne bosanske drzave

Pad Bosne

http://img405.imageshack.us/img405/196/padbosne1gf8.jpg

http://img691.imageshack.us/img691/5854 … ne2ik7.jpg

http://img682.imageshack.us/img682/8329 … ne3mt4.jpg

http://img641.imageshack.us/img641/4901 … ne4hf1.jpg

http://img203.imageshack.us/img203/6283 … ne5ri9.jpg

http://img130.imageshack.us/img130/7861 … ne6wb6.jpg

http://img18.imageshack.us/img18/2874/padbosne7hz4.jpg

http://img63.imageshack.us/img63/7279/padbosne8mo6.jpg

http://img213.imageshack.us/img213/1089 … ne9pd5.jpg

http://img683.imageshack.us/img683/4045 … e10rr1.jpg

http://img402.imageshack.us/img402/1299 … e11xx6.jpg

http://img689.imageshack.us/img689/4857 … e12kz2.jpg

http://img688.imageshack.us/img688/5184 … e13wj2.jpg

Nikola Lasvanin-Pad Bosne pod Tursku vlast

http://img411.imageshack.us/img411/5610/covergbg.jpg

Cover

http://img64.imageshack.us/img64/9275/padbosne.jpg

http://img249.imageshack.us/img249/5798/padbosne2.jpg

http://img27.imageshack.us/img27/8562/padbosne3.jpg

http://img194.imageshack.us/img194/2194/padbosne4.jpg

http://img97.imageshack.us/img97/3522/padbosne5.jpg

http://img687.imageshack.us/img687/8303/padbosne6.jpg

http://img227.imageshack.us/img227/2585/padbosne7.jpg

http://img256.imageshack.us/img256/2416/padbosne8.jpg

http://img232.imageshack.us/img232/3925/padbosne9.jpg

”Trgoviste, varos i grad u srednovjekovnoj Bosni” Pavao Andelic

http://img59.imageshack.us/img59/545/and1o.jpg

http://img508.imageshack.us/img508/8708/and2i.jpg

http://img72.imageshack.us/img72/8517/and3c.jpg

http://img408.imageshack.us/img408/6874/and4z.jpg

http://img411.imageshack.us/img411/3452/and5.jpg

http://img221.imageshack.us/img221/5358/and6.jpg

http://img190.imageshack.us/img190/2962/and7.jpg

http://img545.imageshack.us/img545/307/and8.jpg

http://img149.imageshack.us/img149/4620/and9f.jpg

http://img641.imageshack.us/img641/1977/and10.jpg

http://img254.imageshack.us/img254/7059/and11.jpg

http://img214.imageshack.us/img214/4039/and12.jpg

http://img207.imageshack.us/img207/5264/and13.jpg

http://img840.imageshack.us/img840/8928/and14.jpg

http://img140.imageshack.us/img140/2008/and15.jpg

http://img716.imageshack.us/img716/7853/and16.jpg

Prikaz teksta ”drustvo srednjovjekovne Bosanske drzave” Ante Babic
http://img690.imageshack.us/img690/1254/babic1.jpg

http://img820.imageshack.us/img820/5281/babic2.jpg

http://img444.imageshack.us/img444/5245/babic3.jpg

http://img101.imageshack.us/img101/9356/babic4.jpg

”O sredjovjekovnom bosanskom gradaninu” Dr. Boris Nilevic

http://img714.imageshack.us/img714/4162/boris1.jpg

http://img97.imageshack.us/img97/5125/boris2r.jpg

http://img14.imageshack.us/img14/571/boris3.jpg

http://img35.imageshack.us/img35/3762/boris4.jpg

Single Post Navigation

Komentari su isključeni.

%d bloggers like this: