Historija Bosne Balkana i Bosnjaka

Historija drzava i naroda Balkana, povijesne teme, kontroverze pregled historije Srba, Hrvata, Bosnjaka analiza primarnih izvora franacki anali, de administrando imperio, Nestor ljetopis popa dukljanina povelje vladara i velmoza srednjovjekovna crkva bosanska Balkan history: wars. cultures history of Serbia Bosnia Croatia… historical topics

Etnicki prostor Bosnjaka,Srba i Hrvata po popisu iz 1991 godine


IZVOR

Etnički raspored pučanstva BiH prema brojidbi iz 1991.

Jedan od osnovnih problema – po mojem mišljenju i onaj najteži – kada je riječ o tome kako suvislo i pravedno urediti Bosnu i Hercegovinu jest trojstvo postojećih etnikuma: bošnjačkog, srpskog i hrvatskog. Pritom nije najvažnije postojanje sama trojstva, nego njihov prostorni raspored i njegova djelomična izmiješanost. Uočavajući tu činjenicu, nužno je upozoriti na više vidova:

1. Teritorijalno je najveći (više od 50%) i narodnosno najkompaktiniji srpski etnikum s udjelom u stanovništvu u BiH 1991. od oko 31%. Taj je etnikum razdijeljen u dva dijela: na zapadnu Bosnu i zonu koja povezuje sjeveroistok i jugoistok BiH, pri čemu je međusobna povezanost u Posavini slabo izražena: etnički nije jasno definirana i prostorno je ograničena.

Po svom geopolitičkom položaju, taj srpski etnikum ima tri bitne osobine: a) u zapadnoj Bosni on se nastavlja na tzv. “krajinu” u Hrvatskoj s većinskim srpskim pučanstvom, što za budući odnos Hrvatska – “krajina” – Republika Srpska može imati krucijalno značenje, jer će se eventualno autonomna “krajina” očito više orijentirati prema Republici Srpskoj negoli prema ostaloj Hrvatskoj s obzirom da je Republika Srpska za ekstremne velikosrbe u Hrvatskoj sasvim sigurno sekundarna srpska matična država u čemu etničko-teritorijalni kontinuitet i relativiziranje državne granice kada svi uđu u Euniju – ima veliko značenje; b) srpska etnička okosnica Semberija – jugoistočna Hercegovina samo se u Semberiji naslanja na Drinu, a to je otežavalo prelazak srpstva preko Drine, koje je izraženim bošnjačkim etnikumom u Podrinju odijeljeno od glavnoga srpskog etnikuma u zapadnoj Bosni, zbog čega su militantni velikosrbi sve morali riješiti osvajalaštvom; c) srpski etnikum nigdje ne dopire do mora, iako mu se na hrvatskom jugu mjestimično znatno približuje (u zaleđu Molunta na jedanaestak kilometara). Takav je geopolitički položaj za Srbe nepovoljan i pritisak na hrvatski jug (uključno sa Pločama) logično je za očekivati.

2. Bošnjački etnikum (oko 30% površine BiH) najrascjepkaniji je i sastoji se od četiri dijela: vrlo kompaktna i posve izolirana prostora u Bihaćko-cazinskoj krajini, zatim vrlo šarolika prostora u središnjoj Bosni, s vrlo slabo zastupljenom sastavnicom u Posavini i isto tako dosta rascjepkanim etnikumom u Podrinju, što znači da je dio je bošnjačkog etnikuma uz Drinu nepovezan sa središnjom Bosnom zbog srpske okosnice Semberija – jugoistočna Hercegovina. Bošnjački etnikum u središnjoj Bosni nalazi se u glavnom težišnom/životnom prostoru BiH s najvažnijom prometnom okosnicom Posavina – Bosna – Neretva – Ploče. Taj je bošnjački etnikum prostorno/etnički vrlo šarolik i rascjepkan, pogotovo zbog isto tako razbijena hrvatskog etnikuma. Središnji bošnjački etnikum u središnjoj Bosni okružen je hrvatskim i srpskim etnikumom, nema adekvatne participacije ni u Posavini (osim u slučaju Brčkog), a ne izlazi ni na more, dok je bihaćko-cazinska eksklava posve odijeljena od središnje Bosne.

3. I najzad – hrvatski etnikum (oko 20% površine BiH) ima tri različita dijela: najveći i etnički najkompaktiniji je onaj u zapadnoj i dijelom u istočnoj Hercegovini, dok je sav ostali hrvatski etnikum vrlo rascjepkan i usitnjen s ponajprije bošnjačkim i donekle srpskim etnikumom. Taj ostali hrvatski etnikum nalazi se u središnjoj Bosni i Posavini, pri čemu sva ta tri dijela nisu teritorijalno povezana, što znači da nema nikakve prostorno-etničke okosnice slične onoj srpskoj između Semberije i jugoistočne Hercegovine. U geopolitičkom smislu najvažnija je osobina hercegovačkoga dijela hrvatskog etnikuma da se dugom graničnom crtom od oko 200 km naslanja na Republiku Hrvatsku i istovrsni prekogranični hrvatski etnikum. Osim toga, vrlo pretežan i kompaktan hrvatski etnikum raspolaže jedinim bosansko-hercegovačkim pristupom moru, zbog čega će Bošnjaci (ali u perspektivi i Srbi) pritiskati na te prostore, što je više nego logično očekivati.

Ostali dijelovi hrvatskog etnikuma u nepovoljnom su političkom i geopolitičkom položaju, Onaj u Posavini već je izgubljen, a slično se, barem u velikom dijelu, može očekivati i u središnjoj Bosni, koji je Bošnjacima potreban za povezivanje tuzlanskog i sarajevskog životnog težišta.

Advertisements

Single Post Navigation

Komentari su isključeni.

%d bloggers like this: