Historija Bosne Balkana i Bosnjaka

Historija drzava i naroda Balkana, povijesne teme, kontroverze pregled historije Srba, Hrvata, Bosnjaka analiza primarnih izvora franacki anali, de administrando imperio, Nestor ljetopis popa dukljanina povelje vladara i velmoza srednjovjekovna crkva bosanska Balkan history: wars. cultures history of Serbia Bosnia Croatia… historical topics

Ko su bili Bošnjaci u seriji “Sulejman Veličanstveni”


Šta je istina o pravom porijeklu ličnosti u seriji “Sulejman Veličanstveni”

Slika

Stvarna historijska uloga likova iz popularne serije “Sulejman Veličanstveni” koju širom svijeta gledaju milioni ljudi mnogo je drugačija i značajnija nego što je ekranizirano. Također, njihovo pravo porijeklo u TV sapunici dosta je iskrivljeno, a dijelom je to i zbog toga što o istini, očito, šuti i turska država.

Čak i skromnim istraživanjem može se doći do podataka prema kojima najznačajnije ličnosti Osmanskog carstva iz perioda vladavine sultana Sulejmana Zakonodavca, a koje BiH trenutno prati na malim ekranima, nisu ni sa Krima, niti su Rusi, ni Grci, ni Srbi, ni Jevreji – nego Bošnjaci!

Slika

Mažuranićev spis

Neki izvori navode da su samo neki od njih i Sulejmanova majka i Ibrahim-paša, te Malkoč Bali-beg… Evo kako:

Ivan Mažuranić, hrvatski pjesnik, jezikoslovac i političar, još 1928. godine objavio je da je
majka sultana Sulejmana, koju u TV seriji zovu samo “valide”, odnosno “majka”, ne spominjući joj ime, zapravo iz Bosne, s područja današnjeg Zvornika! U tom zapisu Ajše Hafsu (Ayse) ili Ajiša Hafizu (Ayisha Hafize), kako joj je bilo ime, Mažuranić zove Hafisom, te napominje njen značaj kao majke sultana Sulejmana.

Također, Murat Ijigun (Murat Iyigun) s Univerziteta “Colorado” je 2008. godine u radu pod naslovom “Lekcije iz otomanskog harema – o etnicitetu, religiji i ratu) naveo da je Ajše Hafsa porijeklom s Balkana. Ijigun se, između ostalog, pozvao na knjigu o Osmanskom carstvu Stanforda Šoa (Shaw) iz 1976. Ovdje se ne spominje već općeprihvaćeno mišljenje da je Ajše Hafsa ruska Jevrejka!

Kada je u pitanju Ibrahim-paša, TV sapunica plasira da je dugogodišnji veliki vezir Sulejmana Veličanstvenog Grk, odnosno, pravoslavac koji je primio islam.

Slika

Međutim, njegovo se porijeklo, prema nekim dokumentima, usko veže za bosanske plemiće!

Naime, Ibrahim-pašin djed bio je Hidajet-paša, ranije Mihajlo, jedan od potomaka bosanskog bana Nikole (sin bana Kulina). On je bio među prvim članovima bosanskog plemstva koji su primili islam (izvor: Salih Muvekkit-Hadžihuseinović, 1998.) Hidajet je primio islam 1447. godine za vrijeme vladavine sultana Murata II, koji mu je i dao ime.
Horman (1976: 603-607), također, navodi da je Hidajetov sin Halil-paša otac Ibrahim-paše, koji je “oženio sestru sultana Sulejmana”. Ibrahim-paša je, inače, dugo bio cijenjen veliki vezir, bio je “sultan umjesto sultana” i on je, operativno, vodio osmansku državu.

Također se za Nigar-kalfu smatra da je Bošnjakinja, a u prilog takvoj tvrdnji može ići i scena iz TV sapunice u kojoj joj, dok se sprema za udaju i kniju joj ruke, na našem jeziku pjevaju sevdalinku “Sejdefu majka buđaše”. U seriji je prikazano da je ona iz Makedonije.

Nadalje, Bali-beg Malkoč bio je sandžak-beg u Smederevu, a 1519. u Bosni. Iduće godine kod osvojenja Beograda trampio se s Gazi Husrev-begom za Smederevski sandžak, kome od tada sjedište postaje Beograd. Umro je kao smederevski sandžak-beg 1526. godine (sin mu je Derviš-beg, dugogodišnji segedinsiki sandžak-beg). U Sarajevu je sagradio džamiju. Po njemu se i danas mahala u starom dijelu bh. prijestonice zove Balibegovica. U seriji “Sulejman Veličanstveni” prikazano je da se poslije nekoliko godina službe u Istanbulu Malkoč vraća u Smederevo, ali nigdje se ne spominje da je Bošnjak!

Nadalje, Rustem-paša Okupović (u TV seriji prikazan kao veliki spletkaroš koji nastoji ukloniti Ibrahim-pašu) bio je veliki vezir i vakif. Rođen je i odrastao u Butmiru kao katolik. U sapunici s malih ekrana prikazano je da je iz Hrvatske, a u jednoj od epizoda govori se da je iz “Butomira”. Rustem-paša je svojim vještinama ubrzo od konjušara postao jedan od četiri vezira na dvoru, a nedugo zatim i veliki vezir Osmanskog carstva 1544. godine. Oženio je kćerku Hurem-sultanije. U rodnom Butmiru je izgradio i uvakufio džamiju koja će kasnije nestati u ratnim vihorima. Izgradio je i most na Željeznici, karavan-saraj s konjušnicom, Brusa-bezistan…

Imajući u vidu ovakve podatke o Bošnjacima velikanima koji su hodili dvorom i sultana Sulejmana i njegovih prethodnika i nasljednika, te visoke i važne funkcije koje su u Istanbulu obnašali više stoljeća, ne bi bilo pretenciozno reći da su Osmanskim carstvom, zapravo, vladali Bošnjaci!

Fatihovo vrijeme

Značajno je istaknuti da utjecaj Bošnjaka postaje znatniji i jači u životu Osmanske carevine od dolaska sultana Fatiha Osvajača u Bosnu. Jedan od prvih Bošnjaka koji se koristio Fatihovom povlasticom bio je Jakub-paša. On je kao vojskovođa komandovao vojskom i odnio pobjedu na Krbavskom polju 1493. godine. Ujedno, Jakub-paša postaje jedan od prvih predstavnika Bosne na Porti u Istanbulu.

Zbog islamskog principa da se na položaje u Carevini dolazi prema sposobnostima, a ne prema pripadnosti privilegiranim staležima, veliki broj Bošnjaka dospio je na Porti i širom Carstva na najviše položaje u funkciji velikih vezira, begler-bega, kadiaskera, jeničar agasija, defterdara, carskih kapidžija, namjesnika, paša, muftija, muderrisa, književnika, kadija i šejh-ul-islama.

Samo u periodu od 1544. do 1612. godine sljedeći Bošnjaci su bili:

Veliki veziri – sadri azami:

1. Rustem-paša Opuković (1544-1560.)
2. Semiz Ali-paša Pračić (1560-1564.)
3. Tavil Mehmed-paša Sokolović (1565-1579.)
4. Sijavuš-paša, u tri navrata vezirovao sedam godina, umro 1594.
5. Ibrahim-paša, novošherlija, u tri navrata vezirovao četiri godine, umro 1600.
6. Javuz Ali-paša Malkoč, umro 1604.
7. Lala Mehmed-paša Sokolović, umro 1607.
8. Derviš-paša Sokolović, umro 1607.
9. Kujundži Murat-paša (1607-1611.)

Veziri sa četiri tuga (kao danas četiri zvjezdice)

1. Pertev-paša 1562. godine
2. Lala Kara Mustafa-paša Sokolović 1580. godine
3. Halil-paša 1594. godine

Veziri s tri tuga

1. Kara Mustafa-paša Jurjević 1538. godine
2. Sinan-paša Opuković 1553. godine
3. Kara Osman-han 1554. godine
4. Pijale-paša 1574. godine
5. Mustafa-paša Sokolović, pogubljen 1574. godine
6. Ferhat-paša Sokolović, stradao u atentatu 1590. godine
7. Hasan-paša Sokolović, gazi 1598. godine
8. Gazi Hasan-paša Tiro, 1602. godine
9. Ibrahim-han Sokolović, (Begler-beg bosanski) 1609. godine
10. Ahmed-paša Dugalić, 1612. godine

Veliki admirali – kapudan paše

1. Sofi Ali-paša (namjesnik u Egiptu 1562. godine)
2. Murat-paša Sokolović, poginuo u Jemenu 1569.
3. Oludž Hasan-paša – kapudan-paša, 1587.
4. Halil-paša Lipčanin, umro 1590.
5. Gazi Hasan-paša Predojević, poginuo kod Siska 1593.
6. Husein-paša Bajramagić (bosanski begler-beg) 1594.
7. Mehmed-paša Kljunović, poginuo u Ugarskoj 1600.
8. Derviš-paša Bajezidagić, poginuo na Otoku sv. Margarete 1601.
9. Mustafa-paša Sokolović, namjesnik u Budimu 1605.
10. Mustafa.paša Olovčić, (bosanski begler-beg)

Bosanski namjesnici sa titulom beg

1. Malkoč-beg (Dugalić) 1553. godine
2. Hamza-beg Biharović 1557. godine
3. Sinan-beg Bajramagić 1562. godine

U ovom razdoblju od 68 godina Bošnjaci su dali devet velikih vezira – sadri azama – sa pet tugova, tri vezira sa četiri tuga, deset vezira sa tri tuga, deset namjesnika u pokrajinama, dok su trojica bili bosanski namjesnici s titulom beg sa dva tuga.

Dakle, radi se o 35 Bošnjaka sa najvišim državnim i vojnim zvanjima u polustoljetnom razdoblju kada je Osmanska carevina bila na vrhuncu svoje moći. Koliko su Bošnjaci bili uključeni u politički život Osmanske carevine svjedoči i činjenica da su od 264 bosanska namjesnika u doba Osmanske carevine bila 63 Bošnjaka. U knjizi “Znameniti Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini” Safvet-beg Bašagić pobrojao je 689 Bošnjaka i drugih Južnih Slavena.

Sulejman, ali i Fatih, govorili su bosanski jezik

Slika

Koliko su Bošnjaci bili važni u to vrijeme dokazuje podatak da je na sultanovom dvoru bosanski bio jedan od četiri službena jezika!

Inače, Sulejman Veličanstveni govorio je osam jezika.

Sultana Fatiha bosanskom jeziku naučio je njegov lala – učitelj Ajas-paša. Fatih Mehmed Han govorio je bosanski kad je u Bosnu došao u pratnji 40 šejhova i svojih elitnih jedinica – ahija – čiji su pripadnici bili derviši.

Logično, nije valjda časni Fatih Osvajač s našim franjevcima razgovarao na turskom jeziku!?

Zanimljivosti o ženama, haljinama, sinovima…

U osmanskom društvu biti sultanov rob je bila čast i povlastica. Islamski zakoni su smatrali slobodu temeljnim, a ropstvo prolaznim stanjem

Na harem su pravo imali samo sultani, a prinčevi i ostali dvorjani ni slučajno. Nije tačno da su majke sinovima sultanima birale djevojke za harem

Tokom svoje četrdesetšestogodišnje vladavine sultan Sulejman Zakonodavac predvodio je trinaest pohoda. Turski historičari izračunali su da je u 2.745 dana svoje vladavine (oko sedam i po godina) proveo izvan palače na pohodima te da je prešao 43.000 kilometara

Sultan Sulejman imao je 26, a Hurem 14 godina kada su se upoznali. Ljubavna pisma koja jedno drugom šalju u seriji su autentična

Hurem nije bila robinja, niti kupljena, već poklon. Naime, sultanu su njegovi namjesnici iz cijelog Carstva slali žene kao poklon. Status robinje žene su imale samo zbog toga da bi mogle ići u krevet za sultanom. Inače,
Sulejmanov harem brojao je 300 žena

Žene u haremu nisu se odijevale provokativno kako to prikazuje serija, niti su nosile haljine venecijanske i francuske mode. Nosile su skromnu odjeću, a preko lica čak i zar

Sulejman je imao čak 11 djece, od kojih osam sinova i tri kćerke – Selim II, Bajazit, Abdulah, Murad, Mehmed, Mahmud, Džihangir, Mustafa, te kćeri Mihriman, Fatmu i Razije. Djecu su mu rodile samo četiri žene

Sultanija Mahidevran je bila Albanka i Sulejmanu je rodila četiri sina, a ne jednog – Mustafu kojeg vidimo u seriji

Poljakinja Gulfem, u TV sapunici prikazana kao bivša Sulejmanova miljenica, izgubila je svoj položaj na dvoru kad je izgubila sina Murada pri porođaju, a čak je i izbačena iz harema. Nije istina da je postala sluškinja sultanovoj sestri Hatidže

Selim II naslijedio je Sulejmana na prijestolju i postao jedan od najmanje poštovanih sultana (prozvan i pijanicom), a njegov brat Bajazit nastradao je pri bijegu u Egipat

Kažu da je Sulejmanova draga kćer Mihrimah, iako već udata, sa sultanom išla u ratne pohode. Budući da Hurem nije doživjela da vidi Selima kao sultana, Mihrimah je preuzela ulogu valide. Dobila je ime po Suncu i Mjesecu

Ahmed-paša Hercegović i Mehmed-paša Sokolović

Mehmed II zvani El-Fatih – u njegovo vrijeme je djelovao i veliki vezir Ahmed-paša Hercegović, a školovao se sa Adni Mahmud-pašom Anđelovićem. Ahmed-paša Hercegović bio je Stjepan Hercegović. On je bio ujak Sigismunda i Katarine, djece bosanske kraljice Katarine. U Istanbul je otišao 1460. godine, a otprilike u 1474. dobio je ime Ahmed. Bio je oženjen kćerkom sultana Bajazita II. Bio je veliki vezir sedam godina. Imao je značajnu ulogu među janjičarima

Bajazit II pravedni (1448-1512.) – i u njegovo vrijeme je vezir bio i veliki Ahmed-paša Hercegović

Selim II (postaje sultan nakon pobjede nad braćom i smrti oca Sulejmana 1566. godine) – sva vlast u državi tokom njegove kratke vladavine nalazila se u rukama očevog velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića

Murat III (postaje sultanom bez ikakvih internih borbi za razliku od predaka nakon smrti svog oca Selima II) – od njega nasljeđuje i velikog vezira Mehmed-pašu Sokolovića koji upravlja državom do svoje smrti 1579. godine

IZVOR –>> http://www.avaz.ba/vijesti/teme/osmansk … i-bosnjaci

Advertisements

Single Post Navigation

Komentari su isključeni.

%d bloggers like this: