Historija Bosne Balkana i Bosnjaka

Historija drzava i naroda Balkana, povijesne teme, kontroverze pregled historije Srba, Hrvata, Bosnjaka analiza primarnih izvora franacki anali, de administrando imperio, Nestor ljetopis popa dukljanina povelje vladara i velmoza srednjovjekovna crkva bosanska Balkan history: wars. cultures history of Serbia Bosnia Croatia… historical topics

Srpsko i hrvatsko svojatanje bosanske historije i Bosnjaka odgovor srpskoj i hrvatskoj mitomaniji


Srpsko i hrvatsko svojatanje bosanske historije i Bosnjaka odgovor srpskoj i hrvatskoj mitomaniji

 

http://www.bosnaonline.org/srpske-hrvatske-pretenzije-na-historiju-bih/

Srpske i hrvatske pretenzije na historiju BiH

 

Zbirka svih hrvatskih i srpskih argumenata o hrvatstvu odnosno srpstvu Bosne i njenih stanovnika te obaranje istih. Bosnjacki odgovor srpskim i hrvatskim mitomanima je najbolji penicilin protiv takvih teznjih. Bosna je Bosnjacka, nikada
kroz svoju hiljadugodisnju historiju nije pripadala niti jednom od ovih tabora koji je prisvajaju.

 

Rušenje srpske propagande/mitomanije o “srpstvu” Bosne i Bošnjaka

 

Rušenje hrvatske propagande/mitomanije o “hrvatstvu” Bosne i Bošnjaka

 

Vlasi u srednjovjekovnoj Bosni

 

Nema pravoslavlja u Bosni prije turaka

 

Crkva bosanska i Bošnjaci heretici

 

Religija srednjovjekovne Bosne

 

Historijske karte srednjovjekovne Bosne

 

Povelje u srednjovjekovnoj Bosni

 

Bosona iz DAI

 

Historijski relevantni spomeni Bošnjaka (Bošnjana)

 

O Bošnjacima (Bošnjanima) srednjovjekovne Bosne

 

BOSNA u ranom srednjem vijeku

Advertisements

Tibor Zivkovic: dokaz da je Bosna bila posebna knezevina 822 godine


Iako je onklasični sljedbenik Dobrice  nije mi jasno ko je i zašto objavio ovaj rad u Godišnjaku ANU BiH i to za 2010.g. , jer svira u srpsku frulu „srpske“ Bosne na klasičnim „rupama“ spomena Bosne u 32.poglavlju DAI, franačkim analima i svim drugim poznatim srpskim nebulozama, vrijedno je spomenuti samo zbog činjenice da je preko kategorije KASTRA OIKOUMENA utvrdio da su to ustvari gradovi koji su pripadali crkvenoj organizaciji, da grad na čelu svakog spiska predstavlja zapravo glavno crkveno središte u datoj zemlji. Ako primijenimo ovo na Bosnu, dobit ćemo krajnje zanimljiv rezultat – Dekatera je bila na čelu crkvene organizacije, a Desnik je bio jedina parohija te crkve. Iz toga proizilazi da, ako je Bosna imala sopstvenu crkvenu organizaciju, onda moramo pretpostaviti da je ona također bila i POSEBNA KNEŽEVINA, jer je, u smislu njenog statusa, posmatrana na potpuno isti način kao i druge kneževine Južnih Slavena. Dakle, možemo zaključiti da je Bosna spomenuta u De conversione Croatorum et Serborum kao territorium u kojem se nalaze dva grada koja su pripadala crkvenoj organizaciji Rimske crkve. Dakle, sudeći prema izrazu KASTRA OIKOUMENA, Bosna je PRIJE 822.godine bila KNEŽEVINA na slična način kao I Zahumlje, Travunija, Konavli, moravija, Duklja, Pagananija, Hrvatska i Srbija.

http://bosniainfocentar.phpbb3now.com/viewtopic.php?f=134&t=1957

BOSNA FORUM BESPLATNE PDF KNJIGE DISKUSIJE O BOSANSKOJ i BALKANSKOJ HISTORIJI I POLITICI


Uclanite se na HISTORIJA BiH forum!!!!

DISCLAIMER: ne preuzimamo odgovornost za vanjske linkove koji nisu dio sajta

http://bihonline.org/

Srpska propaganda Bosna kao srpska zemlja dokazi cinjenice povelje analize


Srpska propaganda Bosna kao srpska zemlja dokazi cinjenice povelje analize

 

 

 

Historijski spomeni Bosnjaka kao naroda izvori


Historijski spomeni Bosnjaka kao naroda izvori

1530.g. u putopisu Benedikta Kuripešića
1825. u prvom broju Ljetopisa matice srpske
1835.g. u Danici Ilirskoj Ljudevita Gaja viewtopic.php?f=46&t=4
U Fojničkom grbovniku viewtopic.php?f=46&t=6&p=10#p10
1844.g. u Načertaniju / Ilija Garašanin/ viewtopic.php?f=46&t=10&p=20#p20
1835. u Danici ilirskoj (po drugi put) viewtopic.php?f=46&t=1071&p=1927#p1927
Marko Marulić ( 1450 – 1523 ) vidi Bošnjake ravnopravno kao i druge narode viewtopic.php?f=46&t=1168&p=2101#p2101
1660/61 Evlija Ćelebija u putovanju kroz Ugarsku viewtopic.php?f=46&t=2808
Nikola Lašvanin u svom ljetopisu početkom 18.vijeka (navodi Bošnjake 1059.god.) viewtopic.php?f=46&t=147&p=405#p405
Andrija Kačić Miošić (1704-1760) viewtopic.php?f=46&t=1357
1756. Andrija Kačić u “Razgovor ugodni naroda slovinskoga” viewtopic.php?f=46&t=2810
1783. Dositej Obradovic u pismu Haralampiju viewtopic.php?f=46&t=2809
1813.g. u putopisnom izvještaju francuz Faurcade jasno razlikuje Bosnjake od Hrvata viewtopic.php?f=46&t=2807&p=8405#p8405
1832.g. Vuk Karadžić u pismu Jerneju Kopitaru viewtopic.php?f=46&t=430&p=992#p992
1835. Poljski autor Jerzy Samuel Bandtkie viewtopic.php?f=46&t=1319
1842 Matija Mažuranić: “Pogled u Bosnu” viewtopic.php?f=46&t=2812
Godišnjak od događaja crkvenih, svietskih i promine vrimena u Bosni 1754-1882, Jako Baltić viewtopic.php?f=46&t=1227&p=2180#p2180
1850. Zemljopis i poviestnica Bosne, Ivan Franjo Jukić viewtopic.php?f=46&t=1180
Ivan Frano Jukić (1818-1857) u knjizi : Putopisi i istorisko-etnografski radovi viewtopic.php?f=46&t=2862
1850.g. Francis H. Ungewitter u svom djelu: “Evropska geografija i historija” viewtopic.php?f=46&t=2859&p=8562#p8562
1862.g. u knjizi poljskog autora Moraczewski Jędrzej /1802-1855/ viewtopic.php?f=46&t=100&p=300#p300
1869. Antun Knežević – Njeke moje bilješke iz zadnjih godinah viewtopic.php?f=46&t=1346
1871. Bosanski prijatelj, fra Antun Knežević viewtopic.php?f=46&t=1147
Omer-paša Latas (1806. – 1871.) spominje Bošnjake viewtopic.php?f=46&t=2815
Karl Marx (1818. – 1883.) spominje Bošnjake viewtopic.php?f=46&t=2814

 

Historija Bosne i Bošnjaka • Pogledaj temu – Scientific Evidence Reports that Bosnian Pyramids Built Using Geopolymer Cement


Source: Historija Bosne i Bošnjaka • Pogledaj temu – Scientific Evidence Reports that Bosnian Pyramids Built Using Geopolymer Cement

Piramide u Visokom stvarne piramide ili marketingski trik, moze li se vjerovati Semiru Sam-u Osmanagicu


Piramide u Visokom stvarne piramide ili marketingski trik, moze li se vjerovati Semiru Sam-u Osmanagicu

Srebrenicka hronika pad Srebrenice i stradanje Bosnjaka hronologija pdf knjiga tekst


Kompletna knjiga “SREBRENICA, HRONIKA RATNOG ZLOČINA” autora
JAN WILLEM HONIG-a i NORBERT BOTH-a ce biti prezentirana ovdje u tekstualnom formatu.
Zbog vazosti teme jer se ocito radi o genocidu mislim da je od izuzetne vrijednosti za Bosnjake da se na ovome forumu u cijelosti objavi.

Srebrenicka hronika pad Srebrenice i stradanje Bosnjaka hronologija pdf knjiga tekst

Mlada Bosna sarajevski atentat, pocinioci atentata historija


Mlada Bosna sarajevski atentat, pocinioci atentata historija

Skenovi iz knjige “Himmlers Bosnian division” 13 SS Handzar divizija autora George Lepre-a sa kratkim prevodom onoga najvaznijeg


Skenovi iz knjige “Himmlers Bosnian division” 13 SS Handzar divizija autora George Lepre-a sa kratkim prevodom onoga najvaznijeg

Kultura Bosnjaka


Kultura Bosnjaka

Tvrđava i sjedište Ali Paše Rizvanbegovića u Stocu

U bajkovitom prizoru iz Starog grada Srebrenika uživao je i Stjepan II Kotromanić

Doumentarac “Na drini, kusturica”

06.11.2002.Kraljevski grad Bobovac proglašen nacionalnim spomenikom BiH

New York Times: 36 sati u Sarajevu

Osmanagić: Bosanska piramida sunca najstarija piramida na svijetu

Sarajevo – avionski snimak

Avionska panorama Tuzle

Hvalov zbornik iz 1404.g. danas u Bolonji

Sankova posuda – posuđe srednjovjekovne Bosne

Kako bi trebao izgledati spomenik kralju Tvrtku

Ilustracija bosanskog kraljevskog grada Bobovca

Pronađen srednjovjekovni zlatni prsten sa pečatom ljiljana

Promocijom porodičnog stabla Bosanska dinastija Kotromanića zvanično otvoreni Dani povelje 2013

Povelja Kulina bana u centralnom parku grada Tuzle

Kruna Elizabete Kotromanic

Vise na linku:

http://www.bosnaonline.org/forum.php/viewforum.php?f=136

Bošnjaci govore bosanskim jezikom. Oni su izvorni govornici nekoliko dijalekata štokavskoga narječja, uglavnom: novoštokavskoga ikavskog (tzv. bosanko-dalmatinski) i šćakavsko ijekavskoga (tzv. istočno-bosanski dijalekt), kojim govore Bošnjaci i Hrvati, novoštokavskoga ijekavskoga (tzv. istočnohercegovačko-krajiški), kojeg dijele sa Srbima, Crnogorcima i Hrvatima, te nenovoštokavskog ijekavskog (tzv. zetsko-južnosandžački dijalekt) kojime govore Bošnjaci, Crnogorci i Srbi. Udio Bošnjaka u ostalim govorima (npr. novoštokavskom ekavskom (tzv. šumadijsko-vojvođanski dijalekt) i nenovoštokavskom ekavskom (tzv. kosovsko-resavski dijalekt)) je zanemariv. Zbog procesa jezične asimilacije, akulturacije i migracija kao posljedica

posljednjega rata nemoguće je odrediti tačan broj i raspored govornika pojedinoga dijalekta. Postanak i historijski razvitak standardnoga jezika neke zajednice, u ovom slučaju nacionalne zajednice Bošnjaka, uvelike ovise o samodefiniciji te zajednice, ili o profilu i vidu narodnosne kristalizacije. U slučaju bošnjačke nacije nekoliko činitelja je odigralo važnu ulogu: jezični temelj te zajednice je zapadnoštokavski idiom kakav se profilirao tokom 3 vijeka uoči Osmanskoga osvojenja uticaj islamsko-orijentalne kulture, te leksičkih osobina turskog jezika, snažno su obilježili bosanski jezik – na različite načine u različitim vremenima relativna zakašnjelost nacionalne emancipacije Bošnjaka u odnosu na srpsku i hrvatsku imala je za posljedicu da se bosanski jezik, kao standardni jezik, ili propisani jezički sistem, sporo odvajao od “srpsko-hrvatske” jezične matrice, kakva je nametana u 20. vijeku budući da je vjerski faktor bio glavnim samodefinirajućim elementom u odnosu spram susjednih Hrvata, Srba i Crnogoraca, jezik je, uz etničko-kulturne tradicije, silom historijskih zakonitosti ostao tek sekundarnim razlikovnim faktorom. Istina, to se može reći i za Srbe i Hrvate iz BiH, jer iako su, posebno Hrvati, učestvovali u standardizaciji nacionalnoga jezika (niz rječnika i filoloških djela poteklih iz provincije Bosne Srebrene)- činjenica je da su nacionalni jezici Hrvata i Srba oblikovani u Hrvatskoj i Srbiji, a ne u Bosni i Hercegovini. U situaciji vjersko-narodnosne polarizacije i isprepletenosti, šanse Bošnjaka (koji još nisu riješili ni pitanje vlastitoga identiteta, niti imena toga identiteta), bile su minimalne, a manevarski prostor skučen no, za razliku od Hrvata i Srba, Bošnjaci su imali i jednu dosta značajnu prednost: jezičnodijalekatsku uravnoteženost. Promatra li se jezičnodijalekatska situacija Srba, a pogotovo snažne regionalnodijalekatske centrifuglane tendencije u Hrvata, tada se može reći da je u dobroj mjeri nivelirana situacija u pogledu narječja kojim govore Bošnjaci predstavljala pozitivan element za jezičnu unifikaciju.

Što se tiče kulture pod “način življenja” orijentalni uticaji su nezaobilazni. Već u 15. vijeku Bošnjaci muslimani sa prihvatanjem islama prihvataju i orijentalstvo za koje vidimo da se inače puno širi i veže sa islamom. Orijentalstvo ulazi u bošnjačke nacionalne krugove i postaje prihvaćeno i od Bošnjaka pravoslavaca i Bošnjaka katolika što vidimo i u slučaju Albanaca. Opet nema ikakvih dokaza da je to išlo nasiljem nego potpuno mirnim putem. Ovo slijedi promjene u građevini Bošnjaka te gradovi postaju pravi orijentalni gradovi sa čaršijom kao glavni dio grada gdje se radi i kupuje i izlazi. Tu su džamije i crkve, dućani(radnje) i zanati kao zanat gdje se popravljaju cipele. Tu se otvaraju i medrese, tekije, musafirhane, konaćinska mjesta, hanovi, karavan-saraji i puno drugog. Mahale su vanjski dijelovi grada gdje se živi, tu su obično kuće i jedna uska ulica (sokak) i obično jedna džamija. Avlije su se dijelile na mušku i zenšku. Muška je okrenuta prema sokaku i više namjenjena za goste dok je ženska okrenuta prema unutra i više namjenjena za žene i djecu i porodične stvari. Život je bio veoma lahgan i bez stresa što znači da je bio pun sevdaha, ljubavi i uživanja.[citat potreban] U bosanskim gradovima zato niče jedna posebna pjesma koja se pjeva uz bošnjački nacionalni instrument saz. Pjesma je lahgana i puna sevdaha i obično pjesma o ljubavi muškarca prema ženi, žene prema muškarcu, o ljubavi prema mjestu ili državi i o nekom posebnom događaju. Bila je to pjesma sevdaha i zato je dobila ime sevdalinka i izrasla u bošnjačku narodnu pjesmu koja se pjevala na skoro svim važnim događajima.

U Titovoj Jugoslaviji počela je modernizacija sa izgradnjom fabrika, uvođenjem nove odjeće dok je stara nošnja većinom bila čakšire, dimije i fesovi, i razne stvari su uticale na to da su Bošnjaci prihvatili moderni način života ali i zadržali i orijentalni. Važno je i spomenut da je bosanski jezik više vijekova imao svoje pismo bazirano na grčkom pismu zvano Bosančica i postojala je i posebna bosanska vrsta arapskog pisma koja se zvala arabika. Na njom je i stvorena poznata alhamijado književnost. Isto tako Bošnjaci imaju i svoj posebni bosanski ćilim koji se većinom kroji na orijentalni način i u nekim državama svijeta dostiže jako velike cijene.

http://bs.wikipedia.org/wiki/Kultura_Bo%C5%A1njaka

Vojne ratne karte ratista u BiH Mostar Bihac Srebrenica Sarajevo 1992,1994,1994,1995


Vojne ratne karte ratista u BiH Mostar Bihac Srebrenica Sarajevo 1992,1994,1994,1995

Ratne karte 1992.g.

1993.godina

JNA je okupirala 2/3 BH i ostavila četničkim smradovima

Ratna linija u gradu Mostaru

Okupirane teritorije BH i HR od strane četnika

Ilustrovana mapa Sarajeva pod četničkom opsadom 92-95

1994.godina

Gornji Vakuf ratište – kvalitetne karte

Mostarsko ratište

Akcije ARBH na Nišičikoj visoravni

Sarajevsko ratište 1994

Ratne karte 1994.g.

1995.godina

Pokušaj deblokade Sarajeva ljeta 95

Sarajevo-Goražde 92-95

NATO karta 2 – ratište BH prije Dejtona

NATO karta 1 – ratišta BH prije dejtona

Srebrenica jula 1995

Uspjesi ARBH na Ozrenu septembra-oktobra 1995

Sarajevsko ratište oktobra 1995.godine

Sarajevsko ratiše juna 1995.godine

ratne karte 1995

ratište Krajine oktobar-novembar 95

Zrtve rata u BiH statistika


Zrtve rata u BiH statistika

STATISTIKA žrtava rata u BiH – opšti podaci

Sveukupan broj ubijenih i nestalih civila/vojnika, struktura po nacijama, po vremenu..

CIVILI – žrtve rata – ukupno i po nacionalnosti

VOJNICI – žrtve rata – po vojnim formacijama
ABiH, HVO i HV, VRS i JNA

Žrtve rata – ubijeni i nestali po REGIJAMA

Post Navigation